28 Aug POSTOJI LI LIMIT NA ZARADU PO OSNOVU HONORARNIH POSLOVA?
Poštovani,
Imam jedno pitanje, koje se ne tiče samo nas mlađih radnika, ali ja vjerujem da nas je vrlo mali broj upućeno u to. Zaposlen sam za stalno u privatnoj firmi ali dobar dio izvora prihoda dodatno ostvarujem i honorarno po ugovoru o djelu. Saznao sam da postoje određeni limiti za honorarne poslove na godišnjem nivou, pa se moje pitanje odnosi na njihovu visinu. Takođe, da li postoji neka druga stvar o kojoj pri ovakvim angažmanima treba da vodim računa.
Hvala unaprijed,
Dragan
Poštovani Dragane,
Zbog kompleksnosti materije koja je predmet Vašeg pitanja, a posebno zbog činjenice da bi konačan odgovor zavisio od mnogo elemenata koji nam u ovom trenutku nisu poznati (visina naknade, način ostvarivanja istih, da li ste registrovani kao preduzetnik i da li ste u odnosu na godišnji iznos primanja (preko 30 000) obveznik PDV-a i dr.), upućujemo vas da se o Vašim obavezama i pravima po ovom osnovu obratite Upravi prihoda i carina koja vrši nadzor nad Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica i ima obavezu davanja zvaničnih mišljenja u vezi sa primjenom zakona.
U međuvremenu, evo van nekoliko ključnih informacija iz ove obimne materije, nadamo se da vam mogu značiti:
Shodno članu Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, prihodi fizičkog lica po osnovu ličnih primanja i samostalne djelatnosti se smatraju izvorima prihoda i oporezuju se u skladu sa članom 46 i članom 48 ovog Zakona.
Djelatnostima slobodnih zanimanja shodno odredbama navedenog zakona, smatra se samostalna djelatnost: zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, inženjera, arhitekata, savjetnika, konsultanata, prevodilaca, novinara i druge slične djelatnosti.
Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica propisano je da porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti (ČL. 16) obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi utvrđenim ovim zakonom, a na poresku osnovicu koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i rashoda.
Stopa poreza na dohodak propisana je članom 10 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i ista je od 2023. godine, progresivna, pa izgleda ovako:
1) koji je ostvaren na osnovu prihoda iz člana 12 stav 2 tačka 1 ovog zakona iznosi:
– 0% na iznos oporezivog dohotka do 700,00€,
– 9% na iznos oporezivog dohotka od 700,01€ do 1.000,00€,
– 15% na iznos oporezivog dohotka od 1.000,01€;
2) koji je ostvaren na osnovu prihoda iz člana 12 stav 2 tačka 2 ovog zakona iznosi:
– 9% na iznos oporezivog dohotka od 8.400,01 € do 12.000,00 €,
– 15% na iznos oporezivog dohotka od 12.000,01 €;
3) iznosi 15% od poreske osnovice za prihode iz člana 12 stav 2 tač. 3 do 8 ovog zakona.
Članom 43 stav 4 tačka 5 Zakona o porezu utvrđena je obaveza fizičkih lica poreskih obveznika) da u slučaju kada u istom mjeseecu kod više poslodavaca ostvaruju lična primanja, U praksi se dešava da jedno te isto lice u istom mjesecu kod dva ili više poslodavaca ostvaruje lična primanja čiji pojedinačni bruto iznosi su ispod 700 eura, a kada se saberu prelaze taj iznos., pomose godišnju prijvau poreza i izvrše doplau poreza po stopi od 9%, odnosno 15% zavisnosti oznosa oporezivog dohotkai. Ova stopa poreza obračunava se na bruto iznos koji prelazi 700 eura na mjesečnom nivou.
Dakle, bez obizra što je isplatilac Prihoda već izvršio obračun, obustavu i plaćanje poreza prilikom isplate vaše ugovorene naknade, ukoliko u istom mjesecu ostvarite primanja po raznim osnovima kod dva ili više poslodavaca u ukupnom iznosu iznad 720 eura, dužn i ste da podnesete godišnju poresku prijavu. Poreska prijava podnosi se do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu.
Napominjemo da postoji obaveza podnošenja godišnje poreske prijave i ukoliko je prihod od ugovora o djelu, odnosno od drugih samostalnih djelatnosti ostvaren iz inostranstva. U tom slučaju poreski obveznik (fizičko lice) obračunava, obustavlja i uplaćuje porez koje ostvari o osnovu tog prihoda.
Takođe Vas upućujemo na: Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list RCG”, br. 65/2001, 12/2002, 37/2004, 29/2005 – drugi zakon (prestale su da važe odredbe koje se odnose na registraciju poreskih obveznika i osiguranika i podnošenje prijave za obračun i plaćanje poreza i doprinosa koje su u suprotnosti sa Zakonom o objedinjenoj registraciji i sistemu izvještavanja o obračunu i naplati poreza i doprinosa), 78/2006, 4/2007 i “Službeni list CG”, br. 86/2009, 40/2011 – drugi zakon, 14/2012, 6/2013 62/2013, 60/2014, 79/2015, 83/2016, 67/2019, 59/2021, 146/2021 i 152/2022), na Pravilnik o paušalnom oporezivanju Prihoda od samostalne djelatnosti (“Sl. List RCG”, br. 3/2005 i “Sl. List CG”, br. 80/2008, 18/2012, 12/2014, 18/2014, 25/2016 i 8/2022), ka oi na poresku praksu Uprave Prihoda i carina (nekadašnje Porske uprave) koju možete naći na njihovom sajtu.
Srdačan pozdrav
Ivana
No Comments