01 Jul UGOVOR O POVREMENIM I PRIVREMIN POSLOVIMA ILI UGOVOR O DJELU – ŠTA JE POVOLJNIJE PO RADNIKA?
Poštovani/a,
Pišem vam kako bi mi pojasnili određena tumačenja koja se tiču ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima: koji je od ugovora povoljniji po poslenika, kao i da li se i u kojoj mjeri uplaćuju doprinosi po osnovu ova dva ugovora, koja je sudska praksa i sl.
Da li je ispravno usmeno tumačenje koje dobijam da je povoljniji ugovor o djelu u odnosu na ugovor o povremenim i privremenim poslovima?
Da li je istinit navod da po osnovu ugovora o djelu poslenik za period od 12 mjeseci, ima u radnoj knjižici devet mjeseci radnog staža?
Da li vam je poznato da sudska praksa izjednačava ova dva ugovora, kao i navodi da je ugovor o djelu povoljniji za poslenika, iz razloga što se za period od 12 mjeseci u radnu knjižicu upisuje devet mjeseci radnog staža, kao i da poslodavac nije u obavezi da uplaćuje doprinose po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima (navodi koji su mi iznijeti na osnovu odluke suda sto je dalje usvojeno kao sudska praksa)?
Želim ukazati da sam upoznata sa zakonima koji uređuju ova dva ugovora i da gore navedeno ne stoji u njima, ali me iz razloga čestih zloupotreba ali i različitih tumačenja zanima Vaš stav i mišljenje.
Srdačno,
Ana
Draga Ana,
zahvaljujemo na obraćanju i prije svega želimo da istaknemo da nijedan od ugovora koje pominjete u Vašem upitu nijesu adekvatne vrste ugovora ukoliko radite na sistematizovanim radnim mjestima kod poslodavca.
Netačna je konstatacija da poslodavac nije u obavezi da zaposlenom koji ja angažovan po privremenim i povremenim poslovima uplaćuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Naime, iako su ovi poslovi definisani kao posebna vrsta ugovora po kojima zaposleni ne uživa sva prava iz radnog odnosa, Zakon o radu u članu 203 propisuje obavezu poslodavca da u skladu sa posebnim zakonom (Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica i Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje) vrši uplatu doprinosa i ujedno da vodi posebnu evidenciju o ovoj vrsti ugovora.
U prilog naprijed navedenom, ukazujemo da je članom 5 stav 1 alineja 2 Zakona o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje propisano da su obveznici dopinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje „lica koja obavljaju privremene i povremene poslove“, kao i „lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu ako nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu“ (po kojima se podrazumijevaju ugovori o djelu).
Ono što razlikuje ove dvije vrste ugovora jeste i osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa (čl. 9 Zakona o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje), pa tako za lica na privremenim i povremenim poslovima (baš kao i za zaposlene po ugovoru o radu) osnovicu čini bruto zarada zaposlenog, dok za lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu osnovicu čini oporezivi dohodak od samostalne djelatnosti u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica (osnovicu dakle ne čini ukupna zarada, već 70% od ugovorene bruto zarade, odnosno naknade). Članom 15 Zakona o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje propisane su i stope po kojima se plaća doprinos za penzijsko i inavlidsko osiguranje na propisanu osnovicu i to:
- za lica na privremenim i povremenim poslovima: na teret poslodavca 5,5% i na teret osiguranika 15%;
- za lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu: na teret osiguranika 20,5%.
Takođe, ne dijelimo mišljenje da se ove dvije vrste ugovora poistovjećuju, tim prije što je ugovor o privremenim i povremenim poslovima regulisan Zakonom o radu, a ugovor o djelu Zakonom o obligacionim odnosima.
Ono što ih čini sličnima jeste da zaposleni po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, kao i lica angažovana po ugovoru o djelu ne uživaju prava iz rada i po osnovu rada kao zaposleni koji su angažovani po ugovoru o radu (na određeno ili neodređeno radno vrijeme).
U nadi da smo uspjeli da odgovorimo na Vaša pitanja, budite slobodni da nam se ponovo obratite za dodatne nedoumice.
Srdačno,
No Comments