Tu smo za vas
Šta da se radi?
Imaš pitanje o svojim pravima na poslu?
Obrati nam se za podršku.





Savez za djecu i mlade – KUĆA nastavlja sa realizacijom
programa unapređenja radnih prava mladih.
Sve što ste htjeli da znate o pravima mladih radnika, a nijeste imali koga da pitate.

Život u podstanarstvu ili kupovina vlastite nekretnine nisu jedine opcije za rješavanje stambenog pitanja.
Tu smo za vas
Imaš pitanje o svojim pravima na poslu?
Obrati nam se za podršku.
Prema podacima Međunarodne organizacije rada, žene koje su zaposlene širom svijeta u prosjeku godišnje zarade oko 78 centi na svaki dolar koji zarade muškarci. Kada se posmatra ukupan prihod od rada, uključujući i razlike u zaposlenosti, žene ostvaruju tek oko 52% ukupnog prihoda muškaraca. Na ove razlike utiču niže zarade, veća zastupljenost žena u slabije plaćenim zanimanjima, kraće vrijeme provedeno u plaćenom radu i veći teret neplaćenog kućnog rada.
Gotovo 138 miliona djece širom svijeta uključeno je u dječji rad, poslednji su podaci UNICEF-a i ILO. Od toga, oko 54 miliona obavlja opasne poslove koji mogu ugroziti njihovo zdravlje, bezbjednost i razvoj. Prema globalnim podacima, dječji rad obuhvata oko 9% dječaka i 7% djevojčica uzrasta od 5 do 17 godina. Ova statistika ne obuhvata kućne poslove u sopstvenom domaćinstvu, u kojima djevojčice često nose veći teret. Kada se uključe i djeca koja provode najmanje 21 sat nedjeljno u takvim poslovima, rodna razlika se mijenja. Iako je broj djece uključene u dječji rad smanjen za više od 100 miliona od 2000. godine, ovaj problem i dalje predstavlja ozbiljan globalni izazov.
Ilon Musk predviđa da bi vještačka inteligencija i roboti u narednih 10 do 20 godina mogli preuzeti toliko poslova da ljudi više neće morati da rade kako bi obezbijedili sredstva za život. Prema njegovoj viziji, rad bi mogao postati stvar ličnog izbora – nešto čime se bavimo zato što želimo, a ne zato što moramo.
S druge strane, Bill Gates upozorava da bi razvoj AI mogao dovesti do značajnog smanjenja broja kvalitetnih radnih mjesta. On smatra da će u budućnosti posebno biti važna zanimanja koja podrazumijevaju neposredan rad sa ljudima, poput nastavnika, medicinskih sestara, njegovatelja, psihologa i socijalnih radnika. Iako će AI mijenjati i ove profesije, ljudski kontakt, empatija i povjerenje ostaće ključni, zbog čega bi ova zanimanja mogla biti manje podložna potpunoj automatizaciji.
Zakonom o radu i Zakonom o državnim i drugim praznicima zaposlenima je garantovano pravo na odsustvo sa rada za vrijeme državnih i vjerskih praznika, u skladu sa zakonom. Ako zaposleni zbog neophodne potrebe procesa rada radi tokom praznika, ima pravo na uvećanje zarade. Visina uvećanja utvrđuje se kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. Važno je znati da je Opšti kolektivni ugovor za zaposlene u Crnoj Gori, a koji je propisivao uvećanje od najmanje 150% po času za rad na dan državnog ili vjerskog praznika, istekao 30. aprila 2026. godine, pa se taj procenat ne može automatski primjenjivati na sve zaposlene nakon isteka njegovog važenja.
Državni praznici Crne Gore su: 21. maj – Dan nezavisnosti, 13. jul – Dan državnosti i 20. septembar – Dan Ekološke države. Ostali praznici su: 1. januar – Nova godina, 1. maj – Praznik rada i 13. novembar – Njegoševi dan, crnogorski praznik kulture. Nova godina, Praznik rada, Dan nezavisnosti, Dan državnosti i Njegošev dan praznuju se dva dana – na dan praznika i narednog dana. Ukoliko prvi praznični dan pada u nedjelju, neradna su dva naredna dana, a ukoliko drugi praznični dan pada u nedjelju, neradni je prvi naredni dan. Izuzetak je 20. septembar – Dan Ekološke države, koji se praznuje radno.
Zaposleni u Crnoj Gori imaju pravo na plaćeno odsustvo radi svetkovanja vjerskih praznika, u skladu sa Zakonom o svetkovanju vjerskih praznika. Pravoslavnim vjernicima to pravo pripada za Badnji dan, Božić (dva dana), Veliki petak, Vaskrs (drugi dan) i krsnu slavu. Rimokatoličkim vjernicima za Badnji dan, Božić (dva dana), Veliki petak, Uskrs (drugi dan) i Sve Svete. Pripadnicima islamske vjeroispovijesti za Ramazanski bajram (tri dana) i Kurbanski bajram (tri dana), a pripadnicima judaizma za Pashu (dva dana) i Jom Kipur (dva dana). Po zakonu, zaposleni koji želi da koristi plaćeno odsustvo radi svetkovanja vjerskog praznika dužan je da o tome obavijesti poslodavca najkasnije tri dana prije praznika.