09 Nov ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA (DIO II): RAZLIČITI UGOVORI O RADU

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA (DIO II)

RAZLIČITI UGOVORI O RADU

Osim ugovora na određeno i neodređeno vrijeme postoje i druge vrste ugovora o radu kojima neko može zasnovati radni odnos ili biti radno angažovan.

Probni rad

Jedan od najčešćih oblika ugovornog radnog odnosa, pored već pomenuta dva koja smo objasnili u prethodnom tekstu (vidi: Zasnivanje radnog odnosa dio I  – Zaključivanje ugovora o radu), probni rad se kod velikog broja poslodavaca se ističe kao poseban uslov za rad može se utvrditi aktom o sistematizaciji, ako posebnim zakonom nije drukčije uređeno. Ono što je bitno istaći jeste da zaposleni za vrijeme probnog rada ima sva prava i obaveze iz radnog odnosa i da on, osim u pojedinim slučajevima, ne može biti duži od šest mjeseci.^[1] Dužina trajanja probnog rada, način sprovođenja i ocjenjivanje rezultata probnog rada obično se utvrđuje kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Opšti kolektivni ugovor u Crnoj Gori predviđa da poslodavac vrši ocjenu radnih i stručnih sposobnosti zaposlenog na probnom radu i smatra se da je zaposleni zadovoljio na probnom radu ako poslodavac istekom vremena predviđenog za probni rad nije donio pojedinačni akt kojim se konstatuje suprotno. Ako za vrijeme probnog rada zaposleni ne zadovolji na poslovima radnog mjesta, radni odnos mu prestaje danom isteka roka određenog ugovorom o radu.

Ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće

Poslodavac može organizovati rad kod kuće kada to dopušta priroda posla. Kod kuće se mogu obavljati oni poslovi koji spadaju u djelatnost poslodavca ili su neposredno povezani sa tom djelatnošću. Baš kao i zaposleni sa nepunim radnim vremenom, zaposleni koji obavlja rad kod kuće ima ista prava i obaveze kao zaposleni koji obavlja rad u poslovnim prostorijama, pri čemu se kolektivnim ugovorom kod poslodavca utvrđuju uslovi i način obavljanja rada kod kuće.

Volonterski rad

Volontiranje ili volonterski rad je relativno novi radno-pravni institut u okviru crnogorskog radno pravnog sistema i preciznije je definisan Zakonom o radu i posebnim Zakonom o volonterskom radu.

Volonterski rad se definiše kao dobrovoljno i besplatno ulaganje vremena, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti u korist drugog lica ili za opštu dobrobit društva, pri čemu se obavlja bez prava na zaradu za obavljeni rad, novčane naknade ili druge imovinske koristi.

I ovaj oblik rada, kako i prethodni, zaključuje se ugovorom – ugovorom o volonterskom radu u pisanoj formi između volontera i organizatora volonterskog rada (koji ujedno može biti i korisnik volonterskih usluga). Šta ugovor o volontiranju treba sve da sadrži detaljno je precizirano Zakonom o volonterskom radu iz kojeg ćemo ovdje navesti neke od značajnijih stavki koje onima koji planiraju pružati volonterske usluge, mogu pomoći za razumijevanje ove mogućnosti.

Ono što je bitno naglasiti jeste da organizator volonterskog rada ne može biti pravno lice čiji je cilj sticanje (ili povećanje) dobiti, niti se volonterskim radom smatra obavljanje usluga ili aktivnosti koje je neka osoba obavezno da pruži drugoj na osnovu zakona ili drugih propisa; izvršavanje posebnih obaveza u skladu sa sudskim odlukama i presudama ili obavljanje usluga ili aktivnosti koje su uobičajene u porodičnim, prijateljskim ili komšijskim odnosima. U tom smislu volonterski rad mogu samo organizovati: državni organ, organ državne uprave, lokalne samouprave, ustanova iz oblasti socijalne i dječje zaštite, zdravstvene zaštite, kulture, sporta, vjerska zajednica, domaća i međunarodna nevladina organizacija registrovana u Crnoj Gori, kao i druga domaća i strana pravna lica čiji cilj nije sticanje ili povećanje dobiti.

Organizatoru volonterskog rada, dakle, zabranjeno je iskorišćavanje i zloupotrebljavanje volontera u svrhu sticanja ili povećanja dobiti i ima dužnost da vodi evidenciju o zaključenim ugovorima o volonterskom radu, da prijavi volontera na osiguranje za slučaj povrede ili profesionalnog oboljenja za vrijeme volonterskog rada, u skladu sa zakonom, kao i da nakon prestanka volonterskog rada, upiše u volontersku knjižicu podatke o vremenu pružanja volonterske usluge, vrsti volonterskog rada i obuci koju je volonter stekao tokom trajanja volonterskog rada.

NAPOMENA: Volonterski rad može trajati do šest časova dnevno i ne duže od 25 časova nedjeljno. Međutim, ako se ugovor o volonterskom radu zaključi sa osobom koje želi da se stručno osposobi i stekne posebna znanja i vještine za rad u struci, te da mu se taj rad prizna kao radno iskustvo i kao uslov za polaganje stručnog ispita, volonterski rad traje do 40 časova nedjeljno, odnosno izjednačava se sa formalnim radnim odnosom.

RAD VAN RADNOG ODNOSA

Iako možda na prvi pogled djeluje paradoksalno, postoje i ovakvi oblici rada i oni su veoma zastupljeni. Oni se zaključuju posebnim ugovorima o radu i njihova je ključna karakteristika da su vremenski ograničeni (ne treba ih miješati sa ugovorom o radu na određeno vrijeme!) i da angažovana lica nemaju svojstvo zaposlenih, jer ne zasnivaju radni odnos. To u praksi znači da se u pogledu prava, obaveza i odgovornosti ugovornih strana, kao što su recimo postojanje razloga za otkaz ugovora, imaju primjenjivati samo odredbe tog ugovora, a ne odredbe Zakona o radu, imajući u vidu upravo činjenicu da ovo predstavlja rad van radnog odnosa i da lica koja taj rad obavljaju nemaju status zaposlenog lica.

Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova

Ovo je jedan od najčešćih ugovora ove vrste i sačinjavaju se kada postoji potreba za obavljanjem posla u kraćim vremenskim periodima. Njegova je bitna karakteristika da se oni može zaključiti samo za one poslove za koje ne postoji stalna potreba kod poslodavca ili koji nijesu predviđeni sistematizacijom kod poslodavca kao stalna radna mjesta (osim u slučaju zamjene odsutnog zaposlenog ili usled povećanog obima posla).

Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora biti zaključen takođe u pisanoj formi i obavezno mora sadržati sledeće elemente: lične podatke izvršioca, opis posla radi čijeg se izvršenja zaključuje ugovor, rokove za otpočinjanje i završetak posla, uslove i načinu njegovog izvršenja, kao i visini, rok i način isplate zarade za izvršeni posao. Ovaj ugovor ne može se zaključiti na period duži od 120 radnih dana u toku kalendarske godine za konkretnu vrstu posla i podrazumijeva da radno angažovani imaju pravo na zdravstveno i penzijsko osiguranje i da im se rad uračunava u radni staž.

NAPOMENA: U praksi su vrlo česte zloupotrebe radnog angažovanja po osnovu privremenih i povremenih poslova od strane poslodavaca iz razloga što ne postoji obaveza davanja godišnjih odmora, ne postoji obaveza davanja slobodnih dana, kao i pravo na porodiljsko odsustvo i slično. Zbog ovih „praznina“ dešava se da poslodavci zaključuju ovakve ugovore za poslove koji su predviđeni pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta i za koje se zna da postoji stalna potreba. Sumnju da se radi o zloupotrebi ove vrste ugovora je moguće prijaviti.

Ugovor o djelu

Zbog česte zloupotrebe, izmjenama i dopunama Zakona o radu iz 2011. godine, ugovor o djelu, koji je do tada bio tretiran kao posebna vrsta ugovora, brisan je iz ovog zakona. Sam ugovor o djelu, regulisan je Zakonom o obligacionim odnosima i njime se, kao i kod ugovora u povremenim i privremenim poslovima, ne zasniva radni odnos u smislu Zakona o radu.

Ipak i dalje je jedan od čestih instituta prilikom radnog angažovanja na pojedinim poslovima, uglavnom u situaciji kada naručilac posla ima potrebu za određenim fizičkim ili intelektualnim radom koji ne spada u segment djelatnosti za koje je registrovan. Ugovor o djelu je takođe dvostran, on podrazumijeva da se obije ugovorne strane obavezuju na izvršenje obaveza preuzetih ugovorom. Obično se naručilac posla obavezuje da za izvršeni posao isplati naknadu u tačno određenom iznosu i u tačno utvrđenom roku, a izvršilac posla da u određenom roku obavi naručeni posao.

Ugovor o djelu se zaključuje radi samostalnog izvršenja određenog fizičkog ili intelektualnog posla, ili sa licem koje obavlja umjetničku ili drugu djelatnost u oblasti kulture u skladu sa zakonom. Ukoliko se ugovorom o djelu angažuju nezaposlena lica, odnosno lica koja nijesu osigurana po drugom osnovu, naručilac posla je dužan da u definisanom procentu uplati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje kao i doprinose za zdravstveno osiguranje na teret osiguranika. Ukoliko se pak, ugovor o djelu zaključuje sa sa nekim ko je zaposlen, tj. izvršiocem posla koji prava po osnovu osiguranja ostvaruje po drugom osnovu, obračunava se samo porez i prirez na definisanu osnovicu.

Obavljanje poslova van prostorija poslodavca

Poslodavac može, radi izrade određenih predmeta i pružanja usluga iz svoje djelatnosti van prostorija poslodavca (izrada predmeta domaće radinosti, skupljanje sekundarnih sirovina, prodaja knjiga, brošura, novina, pružanja usluga na računaru i sl.), da zaključi poseban ugovor o radu kojim se predviđa obavljanje poslova van prostorija poslodavca upravo u skladu sa prirodom poslova. Ugovori ove vrste treba da sadrže podatke o ličnim podacima izvršioca, poslu radi čijeg se izvršenja zaključuje ugovor, rokovima za otpočinjanje i završetak posla, uslovima i načinu njegovog izvršenja, kao i visini, roku i načinu isplate zarade za izvršeni posao. Osoba sa kojim je zaključen ugovor, ima pravo na zdravstveno i penzijsko osiguranje, u skladu sa zakonom.

PRIPRAVNICI

Prava i obaveze pripravnika ne razlikuju se od prava i obaveza drugih radnika, a svrha tog oblika rada je učenje i osposobljavanje pojedinca za samostalno obavljanje posla. Ipak, pravila pod kojima oni to ostvaruju nijesu ista, s obzirom da pripravnici rade prvenstveno radi sticanja znanja i vještina. Zato, primjera radi, njima nije dopušteno da koriste opremu za koju (još uvijek) nijesu osposobljeni, nije im dopušteno obavljanje određenih poslova bez nadzora, nemaju mogućnost samostalnog odlučivanja u dijelu procesa rada i upravo zbog toga najčešće imaju pravo na mentora od kojega „uče“ posao. U tom smislu pripravnici, za razliku od radnika zaposlenih po drugim osnovama, ne mogu preuzimati odgovornost za određene vrste poslova i zadataka.

Ako neko prvi put zasniva radni odnos u određenom stepenu školske spreme, odnosno stručne kvalifikacije, poslodavac sa njim može zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme u svojstvu pripravnika, tj. ugovor o obavljanju pripravničkog staža. Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom propisano je da pripravnički staž sa zaposlene sa visokom stručnom spremom traje 9 mjeseci, dok za sve ostale traje 6 mjeseci.

Nešto je drugačije kada je riječ o obavljanju pripravničkog staža u državnom organu, a što je definisano Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Ovdje se pripravnikom smatra osoba koje prvi put zasniva radni odnos u određenom nivou kvalifikacije obrazovanja, radi osposobljavanja za samostalno vršenje poslova.

Ovaj vid pripravničkog rada se zasniva na osnovu javnog oglasa koji sprovodi Uprava za kadrove i koja sastavlja listu kandidata na osnovu koje starješina državnog organa donosi odluku o izboru. Pripravnički staž za VI i VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja traje 12 mjeseci, ukoliko posebnim zakonom nije drukčije uređeno, a za III i IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja šest mjeseci, ukoliko posebnim zakonom nije drukčije uređeno.

Važno je znati da se pripravnički staž produžava u slučaju odsustva sa rada zbog privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju i zbog porodiljskog odsustva.

__________________

[1]Probni rad u trajanju od godinu dana obavezan je za državne službenike, odnosno namještenike koji prvi put zasnivaju radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Državni službenik, odnosno namještenik koji zadovolji na probnom radu nastavlja sa radom u državnom organu, a koji ne zadovolji, radni odnos mu prestaje po sili zakona.

mladiradnici.me